-Almmuhus-
OĐĐASATSearvvit moitet suohkana vuoruhanvuogi

Searvvit moitet suohkana vuoruhanvuogi

-

-

Guovdageainnus moitet eaktodáhtolaš searvvit suohkana, go vállje dušše ovtta searvvi geasa fállá dietnasa, ja nu hilgu eará servviid.

Speallansearvvi, Sámi Gamers jođiheaddji Aslak Anders Gaino, gii áŋgiruššá lágidit nuoraide dataspeallaneahkediid moaitá Guovdageainnu suohkana go vállje dušše ovtta searvvi geasa geige ruđa.

 

Ollu searvvit

Guovdageainnu suohkan leage ožžon 24000 ruvnno Stáhta geaidnodoaimmahagas ja Finnmárkku fylkagielddas njáskat rođuid lagasguovlluin ja ássanguovlluin, ja lea fállan Guovdageainnu mohtorsearvái váldit badjelássii njáskama eaktodáhtolašbargun ja ožžot dan ruhtasupmi.

– Guovdageainnus leat máŋga eaktodáhtolaš searvvi ja jáhkán juohke searvi livčče váldán dákkár barggu, jus livčče ožžon vejolašvuođa, lohka son ja lasiha vel:

– 24000 ruvdno lea stuora ruhta eaktodáhtolaš servviide, go eai leat muđui dat stuora sisaboađut, lohká Gaino.

 

Lei berret gulaskuddat

Gaino livčče vuordán buohkat váldošedje fárrui árvvoštallamii go skeŋkejit ruđaid.

– Vaikko leage geassi ja luopmoáigi, de jáhkán mii livččiimet nákcen váldit barggu. Vaikko eat čiero go eat leat jerron, de livčče suohkan berren gulaskuddat earáiguin maid, lohká Gaino.

 

Ii áidna gii moaitá

Sámi Gamers ii leat áidna gii moaitá suohkana vuoruheami. Guovdageainnu faláštallansearvvi mánáidspábbačiekčama jođiheaddji Inga J. Eira mielas maid lei berret jearrat eará servviin váldit eaktodáhtolaš njáskanbarggu.

– Mii eat leat ožžon jearaldaga suohkanis heive go midjiide váldit dien barggu, lohká son, ja čilge movt son oaivvilda livččii galgat dahkot:

– Eanemus riekta livččii ahte diekkár ruhta, mii lea oba stuora ruhta eaktodáhtolaš servviide, vuorbáduvvošii servviid gaskas, lohká Eira.

 

Dárbu ruhtii

Eira lohká sis livčče dárbu ruhtii go leat nuoraiguin vuolgiime Norway Cupii dán mánu loahpas.

– Dáppe leat ollu searvvit geat čogget ruđaid ja nu unnu maid loaddavuovdinmárkan, nu ahte midjiide lea buot ruvnnot dehálaččat, lohká son.

Eira muitala sin searvvis hubmán dán birra juo:

–  Jus mohtorsearvi ii váldde barggu, de bivdit mii oažžut dan, lohká Eira.

 

Imaštallá go olggušta

Duottar Hearggit searvi iige leat jerron ja searvvi jođiheaddji Aslak Sokki maiddái imaštallá suohkana vuoruheami dán áššis.

Sokki lohká vaikko sis ii livčče dán bievlan vejolaš váldit njáskanbargguid, ođđa heargevuodjinšillju huksema geažil, de gažada son manne suohkan nie vuoruha ovtta searvvi.

– Orro oalle ártet go suohkan fátmmasta dušše ovtta searvvi ja olggušta buot earáid, lohká son.

 

Mohtorsearvái ovdamunni

Ávvir ii leat šat ožžon teknihkalaš ossodaga jođiheaddji Sindre Murud ságaide, čilgen dihte gii lea mearridan juohkit Guovdageainnu mohtorsearvái dán barggu ja ruđaid maid, ja leat go ovdal maid fállan Mohtorsearvái dákkár bargguid ovdalii eará servviid Guovdageainnus.

 

Ii dieđe maidege áššis

Doaibmi sátnejođiheaddji Anders S. Buljo ii loga diehtit ášši birra maidege. Son ii gáro vástidit Ávvirii maidege, ovdal go lea iskkan ášši.

Sus ii leat vástádus masá ge:

 

Leago dábálaš praksisa suohkana bealis dušše ovtta searvái fállat dákkár bargguid?

– In dieđe diesa vástidit, go in dovdda doarvái ášši, lohká Buljo.

-Almmuhus-